Istorija Narodne biblioteke Užice počinje
na Preobraženje 1856. godine, kada je na inicijativu
naprednog građanstva i omladine osnovano Užičko čitalište,
koje je postalo centar kulturnog i društvenog života grada.
Prvi upravitelj Čitališta bio je Stojan Obradović,
sudija i
svestran kulturni poslenik.
Čitalište je 1857. godine imalo 100 članova, a u knjižnom
fondu nalazilo se 200 knjiga i svi dnevni listovi Kneževine
Srbije.
O radu Čitališta nema mnogo podataka. Zna
se daje 1881. godine knjižni fond činilo 485 knjiga na našem
i stranom jeziku, a izvršena je i pretplata na veći broj dnevnih
listova
i časopisa.
Politička previranja u zemlji uticala su na rad ustanove,
koja je više puta gašena i obnavljana. Inicijativom Kulturna
lige,
1910. godine osnovana je Narodna biblioteka sa čitaonicom,
ali je njen fond uništen tokom Prvog svetskog rata.
U međuratnom periodu Biblioteka je radila sa prekidima,
da bi tokom Drugog svetskog rata fond bio ponovo uništen.
Kontinuitet u radu uspostavljen je tek
u posleratnom periodu. Početni fond činile su knjige koje su građani poklonili
Biblioteci. Ustanova je 1946. godine radila pod nazivom
Gradska knjižnica, 1950. godine menja naziv i postaje
Gradska biblioteka a 1961. dobija današnji naziv -
Narodna
biblioteka Užice.
Upravnici i direktori Biblioteke bili
su Đorđe Nikolić,
Gojko Škoro, Slobodan Radović, Zoran Tešić, Anđa Bjelić.
Opstajući tokom vremena uprkos ratovima, požarima i političkim
previranjima, Biblioteka je postala centar kulturnog i društvenog
života grada.
Danas
je Biblioteka moderna ustanova sa oko 190.000
knjiga, preko 130 naslova periodike i Internet klubom , koja
sugrađanima nudi obilje informacija iz svih oblasti života. |